Prava poslastica da Vam zagreje sva čula

 

 

       Da li znate da Eskimi imaju preko 200 sinonima za sneg i led? Na ovim prostorima je sneg samo sneg, a leda se setimo kada se na isti okliznemo i ulubimo neki deo tela. Doduše leti češće potežemo za ledom, ali u drugom obliku – sladoledu.

      Ice cream, Gelato, بستنی ,アイスクリーム, glacies crepito, eiscreme, iskrem мороженое, sorbetes, dondurma, παγωτό, ماروژنى, crème glacée, lody...Morate priznati da na svim jezicima sladoled zvuči egzotično i primamljivo, zar ne.Ne verujem da ćete upoznati osobu koja ne voli sladoled, ima samo onih koji sladoled jedu samo leti, dok drugi uživaju u istom tokom cele godine.

Za sladoled kažu da predstavlja najstariju poslasticu na planeti. Neki tvrde da je sladoled nastao još u Kini i da ga je tek Marko Polo predstavio Evropljanima, ali podaci da su Neron i Aleksandar Veliki uživali u snegu i ledu pomešanim sa različitim nektarima izgleda pobija tvrdnju da su ga baš Kinezi izmislili.

Stari Egipćani su koristili kamilje mleko ili jogurt i mešali ga sa kandiranim voćem i orašastim plodovima, potom ga zamrzavali i tako pravili sladoled.

Sladoled je u prošlosti bio privilegija kraljeva i plemića i serviran je samo na dvorovima u specijalnim prilikama. Recept za isti je bio strogo čuvan i običan narod nije znao ni da takva poslastica uopšte postoji. Evropljanima je sladoled bio predstavljen tek drugom polovinom sedamnaestog veka kada je Sicilijanac Procopio predstavio recept u kojem je pomešao maslac, pavlaku, mleko i jaja i servirao ga u svom kafeu “Procopio” koji je ujedno bio i prvi kafe u Parizu.

 

 

Do serviranja sladoleda u kornetu sladokusci su morali da pričekaju još dva i po veka, jer je tek početkom dvadesetog stoleća Charles Menches, prodavac sladoleda, došao na ideju da savije hrskavu palačinku i da u njoj servira sladoled. Zapravo na ideju je došla njegova devojka kojoj je palo na pamet da može tako da se servira i sladoled kada ju je Charles jednog dana obradovao buketom cveća umotanim u fišek od papira.

 

Za sladoled na štapiću nismo morali da čekamo još nekoliko vekova, već je dvadeset godina kasnije, po nastanku korneta, Frank Epperson počeo proizvoditi sladoled na štapiću sa različitm voćnim ukusima. Sladoled od čokolade je nastao mnogo pre nego sladoled od vanile. U Italiji, koja se smatra kolevkom sladoleda kakvog danas poznajemo, postoji Univerzitet u blizini Bolonje koji obučava majstore za pravljenje sladoleda. Fakultet je osnovao Caprigiani, jedna od najpoznatijih fabrika za pravljenje mašina za sladoled, a cena studiranja iznosi

800 evra nedeljno.

 

 

Koliko je sladoled postao popularna poslastica širom sveta govori i podatak da se danas u toku jedne godine proda preko petnaest biliona litara sladoleda! Kada uporedite taj podatak sa onim da su nekeda u njemu uživali samo kraljevi i plemići, morate priznati da se sa svakom pojedenom kuglom osećate kao kralj!

Svako od nas ima svoju omiljenu kombinaciju sladoleda u kojoj može uživati neprestano. Međutim, sladoled će vas “ kazniti” dobrom glavoboljom ako ne umete da ga konzumirate na pravi način! Naime ako požurite sa vašim sladoledom, pa u ustima zadržavate velike komade istog, vaši nervni završeci na nepcima će taj signal pogrešno protumačiti kao da telo gubi toplotu i – eto vama glavobolje! Znači – polako uživajte!

E sada biste svakako mogli sebe da obradujete jednim sladoledom. Ja ću sebe svakako i to onom mojom omiljenom kombinacijom – čokolada, lešnik i pistaći!

 

 

 

Piše: Ivona Aladrović

 

Fotografije: Canva

 

 

Povezani članci